Dana 30. listopada 2025. godine održano je Županijsko stručno vijeće učitelja povijesti Zagrebačke županije – zapad. Kako je utvrđeno dvogodišnjim planom i programom rada aktiva, središnja tema Županijskog stručnog vijeća za nas učitelje je baština i njena valorizacija u modernom svijetu. Baština kao neobnovljiv resurs je nešto izuzetno vrijedno što mi kao današnja generacija moramo sačuvati za generacije koje dolaze.
Kraj II. svjetskog rata bilo je vrijeme pozitivnih promjena i početak upravljanja arheološkom baštinom kao integralnom komponentom ekonomskog planiranja. Duboki ekonomski i politički nemir nakon II. svjetskog rata dao je značaj povijesti i arheologiji, ne samo kao znanstvenoj disciplini, nego kao svjedoku povijesne baštine zemlje i njenih ljudi (Cleere 2000, 23). Ljudi uviđaju potrebu za osnivanjem organizacije koja će se baviti uspostavljanjem mira među čitavim čovječanstvom ali i o organizaciji koja će štititi kulturno-povijesno naslijeđe.
I upravo to je i učinjeno kroz osnivanje UNESCO-a, specijalizirane organizacija UN-a zadužene za intelektualna i etička pitanja na području obrazovanja, znanosti i kulture. Osnovane su i stručne organizacije ICOM (Međunarodni savjet za spomenike ) i ICOMOS (Međunarodni savjet za spomenike -spomeničke cjeline i mjesta). Svi narodi svijeta prepoznaju se po svojoj kulturnoj baštini koja zahvaća period od najdalje prošlosti čovječanstva pa do danas, a velika važnost baštine naglašena je i u Nara dokumentu o autentičnosti koji navodi da bi zaštitu i poticanje kulturne i baštinske raznolikosti u našem svijetu trebalo promicati kao osnovni element ljudskog razvoja. Prema tom dokumentu kreiraju se i nacionalni programi za zaštitu baštine; posebice zemalja u razvoju.
Povelja o zaštiti arheološkog naslijeđe, ističe arheološko naslijeđe kao neobnovljiv resurs i naglašava potrebu uključivanja tog naslijeđa u sastavni dio politika urbanističkog i prostornog planiranja.
Arheološka iskapanja dozvoljena su samo s ciljem istraživanja ili prezentacije samog nalazišta in situ. Prije poduzimanja bilo kakvih građevinskih radnji propisana je obaveza o izradi studije utjecaja na a arheološko naslijeđe. Prezentacija arheološkog naslijeđa ističe se kao najvažniji oblik njegove promocije i razumijevanja.
Naglašeno je da odgovornost za zaštitu arheološke baštine ne bi trebala snositi samo država koje se to izravno tiče već i sve europske zemlje, u cilju smanjivanja opasnosti od pogoršanja stanja i promicanja njezine zaštite promicanjem razmjene stručnjaka i uspoređivanjem iskustava (Europska konvencija o zaštiti arheološke baštine (revidirana) iz 1992. godine).
I Vlada Republike Hrvatske donijela je Zakon o zaštiti arheološke baštine (2004) na temelju Europske konvencije o zaštiti arheološke baštine koja je sastavljena u Valleti 16. siječnja 1992. godine a koja je stupila na snagu 25. svibnja 1995. godine.
Republika Hrvatska kao zemlja bogata arheološkim nalazima, zainteresirana je za izgradnju učinkovitog sustava zaštite i očuvanja arheološke baštine (Vlada Republike Hrvatske 2004 članak 9. potvrđivanje Europske konvencije o Zaštiti arheološke baštine).
Velika važnost u zaštiti arheološke baštine jest segment edukacije, odnosno odgajanje mladih generacija u njihovoj aktivnoj brizi za njihovu zaštitu, kako bi ona ostala sačuvana za buduće generacije. On je istaknut između zemalja potpisnica i kaže:“…da će se provoditi obrazovne akcije u cilju, podizanja i razvijanja svijesti javnosti o vrijednostima arheološke baštine za razumijevanje prošlosti, te o prijetnjama toj baštini…“
Predavanje o baštini na ovom aktivu imala je naša Željka Knežević, prof. povijesti svojim predavanjem – Kako spojiti Povijest i školsku zadrugu. Željka nam dolazi iz OŠ Vladimir Deščak iz Svete Nedelje. Tema njenog predavanja bila je izrada Svetonedeljskog kraluša- naša baština, istraživački rad za školsku zadrugu.
Metode istraživanja: anketa, literatura, razgovor
Izrada kraluša i košeca i ostalih proizvoda s prikazom kraluša.
Istraživanje se provodilo tijekom drugog pol.2024./25.
Nakon istraživanja rad je prezentiran na državnom natjecanju u obliku prezentacije i plakata. Aktiv učitelja povijesti završili smo predavanjem o ECOVAST-u ; njegovoj hrvatskoj sekciji o značaju malih gradova i ruralnih područja u baštinskim projektima. Na predavanju su istaknuti baštinski potencijali općine Dubravice i Pušće. Projektom Kuća Rožanica – očuvanja bioraznolikosti i slavenske tradicije; ušao je u svoju drugu godinu trajanja. Nakon prve godine projekta izdali smo i katalog svega što je rađeno u prvoj godini pod nazivom – Kuća Rožanica. Glavni partner u našem projektu i podrška u svim etapama rada je općina Dubravica i načelnik općine Dubravica – gospodin Marin Štritof.
U prvoj godini rada naučili smo ekološki proizvesti biljke poštujući tradiciju naših predaka na ovim područjima. Najznačajnija revolucija u neolitiku zasigurno je poljoprivredna proizvodnja i uzgoj biljaka zbog kojih čovjek prelazi na sjedilački način života. Tijekom projekta spoznali smo da se dodatnim radom i angažmanom cijele zajednice – djece, roditelja pa i djedova i baka može proizvesti dovoljno ekološki prihvatljive hrane. Naša Rožanica je postala mjesto druženja, susreta i razmjene iskustava.
Od početka smo znali da je to jedno posebno mjesto; s puno predivnih biljaka i drveća kojima otpočetka nismo znali imena… I zaista sve to zelenilo je bilo dom i našeg velikog svjetski poznatog botaničara – Ive Horvata koji je upravo ovdje u našoj Kući Rožanici proveo svoje djetinjstvo. On je u tridesetim godinama 20. stoljeća objasnio CRET na području općine Dubravica te biljku rosiku koja je zaštitni znak ne samo naše škole nego i općine Dubravica. Ivo Horvat bio je od 1939. do 1945. godine predstojnik Botaničkog zavoda i vrta, a od 1947. godine pa do kraja svog života predstojnik Zavoda za botaniku Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Njegovom zaslugom sistematizirane su vrste perunika Hrvatske i Makedonije. Iz velike ljubavi koju je osjećao prema svojoj domovini novu vrstu perunike; Ivo Horvat je nazvao – Iris croatica.
Iris croaticu je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 2000. godine proglasila hrvatskim nacionalnim cvijetom. Za svoje velike zasluge utemeljena je i nagrada Ive Horvata za zaštitu prirode. U našem projektu između ostalog i slavenske mitologije naš Perun je pronašao svoje pravo mjesto…
dr.sc. Duša Šarunić
